1. Pregled povijesti do pojave kršćanstva
Kad se prvi put pojavio čovjek na neumskom području, do sada znanost nije odgovorila. Koščana igla, kakve drugdje datiraju paleolitikom (starije kameno doba, o. 600.000-10.000 god. prije Krista), pronađena je u susjednom Babinu Dolu. U Gracu je pronađena i jedna grubo obrađena kamena alatka što je također karakteristika paleolitika. Prebijeni fino obrađeni kameni čekić pronađen je na području Kiševa, a također i jedan u Gracu, što govori da je u neolitiku (mlađe kameno doba, o. 10.000-3.500 god. pr. Kr.). podruučje bilo znatno naseljenije. Blaga klima i voda, osobito u Blacama, obilje pećinai pripećaka kao i bogato lovište, bili su idealni uvjeti za čovjekov život od najstarijeg vremena. Vjerojatno i neke gradinske ostatke, a možda i najstarije gomile, treba pripisati kamenom dobu, to bi moglo potvrditi proučavanje keramike kojom je čitavo područje posuto. Za skupinu od dvadesetak gomila u Dužima i prethistorijske nalaze na Gradini i Đurđevoj Glavici poviše Brestice stručnjaci tvrde da su iz brončanog (o. 1.800-1.000 god. pr. Kr.) ili željeznog doba (od 1.000 god. pr. Krista do pojave prvih pisanih spomenika). Ulomak keramike iz Stijena uz Blaca datira se čak kao “rano bronzano doba“.



a“. Po njima se Pelješki kaal zvao Manijsko more. Strabon piše u I. st. prije Krista da su oko Neretve “ Daorizoi i Ardiaioi i Pleraioi…” Prema njemu Plereji su živjeli uz obalu od Nertetve do Boke a na sjever do Popova. Kad su u IV. st. Kelti pretjerali Ardijece preko Neretve, oni zauzimaju naše područje te skupas Plerijam, osobito u vrijeme kraljice Teute, vode ratove sukobe s Rimljanima. U tzv. drugom ilirsko-rimskom ratu 135. god. prije Krista doživjeli su fatalan poraz nakon čega se Plerejima gubi svaki trag. Tako su Rimljani postali gospodari neumskog kraja, puno prije nego mnogih drugih područja! A Daorze je rim


Neljetovlju i dalje na istgok. U Neumskom moru su pristajale rimske lađe kako svjedoče brojne amforene na više mjesta. Na pogansko razdoblje uspomena su brončana glava ženskog božanstva te osobito prsten izveden na

2. Pojava i širenje kršćanstva
Kad se kršćanstvo pojavilo na ovom području, naravno, ne možemo dokučiti. Područje je bilo sastavni dio rimske pokrajine Dalmacije za koju imamo vijest u drugoj poslanici sv. Pavla Timoteju gdje on kaže da je njegov drugi učenik Tit otišao u Dalmaciju. Iz drugih povijesnih vrela znademo da je u Dalmaciji propovijedao kršćanstvo i sv. Luka Evanđelist. Nekad koncem III. st. vjerojatno je u Naroni (danas selo Vid) bio biskup sv. Venancije, koji je oko 270. god. mučen u duvanjskom kraju kada je pošao u pravcu Panonije da propovijeda kršćanstvo. U najranije vreme i naše je područje očito bilo u sklopu biskupije u Naroni sve do 533. godine kada se osniva God 533. spominje se municipij Neuense iskupija u sarsenterumu za koga mnovije studije tvrde da je to rimski grad u Stocu. Te godine su biskupu Sarsenteruma predane u upravu bazilike u municipijima “Stantino (Ston) Delontino (spomen mu je potvrđen u natpisu na Trebinji), Neuense…” i dr. Tako bismo za ovu godinu mogli reći da je to na neki način prvi spomen neumske župe. Iz bazilike u Vranjevu Selu očuvan je križ koji je danas izložen u Zemaljskom Muzeju u Sarajevu.
3. Dolazak i pokrštenje Hrvata

4. Župa Zažablje




“(+ a se leži gos)POJA KATALINA (s’) SVOIM’(’gospodinom’ županom’ Nikolom’) (koi služaše Kotrom)enev(i)ć’ TASTA I SL (avnago bana Stjepana). (p)OSTAVI NAN-U VLA(dislav’ sin’ i Bogiša brat) MU DA…”
To je osobito očito iz natpisa na stećku sina Vladislava:
“+ A SE LEŽI KNEZ’ VLADISLAV ŽUPANA N- IKOLE SIN’ – BANA ST – JEPANA NETI A LEŽI NA SVOI ZEML- I I NA PLEMETO A PISA PO – MOČAN’.

5. Turska osvajanja
6. Veliki protuturski ratovi i razdoblja slobode





7- U susret slobodi
9. Novo doba – osnivanje župe Neum
9. Uspostava današnje neumske župe
Izgradnja jedne i druge crkve te drugih objekata može se pratiti na stranici KRONIKA ovog portala.